Katedralu u Banjoj Luci obično poznaju kao “Biskupovu crkvu”, jer ona nije župna crkva. Katedrala je posvećena sv. Bonaventuri (+1274.), a podignuta je 1885.-1887. U ono vrijeme ovaj dio Banje Luke još nije bio naseljen, a Banjolučani su ga zvali “Polje”. Crkva je bila izgrađena u gotskom stilu i iznutra opremljena drvenim gotskim oltarima tirolske izrade. Na izričit zahtjev tadašnjih (austrougarskih) vlasti crkva nije smjela biti dulja od 18, ni šira od 9 m. S tom veličinom nikada nije potpuno odgovarala svojoj svrsi, ali je i kao takva vjernicima služila sve do snažnog potresa 26.10.1969. kad je teško oštećena te ju se moralo srušiti. Nova je katedrala podignuta na mjestu stare 1972.-73. Misao vodilja u izradi projekta, što ga je ostvario zagrebački arhitekt ing. Matasović, bila je dvostruka simbolika šatora. U Starom je zavjetu Božja nazočnost među ljudima nazivana „šatorom Božjim“, a nakon potresa mnogo je ljudi bilo prisiljeno privremeno stanovati pod šatorima. Prva je misa u njoj slavljena na Božić 1973. Po nacrtima slovenskog arhitekta Danila Fürsta obložen je vanjski dio katedrale 1987. kamenim pločama (vinkuran iz Pazina). Na portalu je mladi slovenski akademski kipar iz Ljubljane Viktor Plestenjak u kamenu isklesao dva bareljefa (plitka reljefa) s geslom: “U dom ćemo Gospodnji radosno ići”. Zvonik visok 42 m izgrađen je 1990.-91., ima pet zvona (težine 1.070, 745, 540, 315 i 250 kg). Sadašnji dovršeni izgled katedrala je dobila tek 2001. kad je izvršena rekonstrukcija krova i dovršeno unutarnje uređenje. Vitraje je izradio hrvatski akademski slikar Ivo Dulčić (1916.-1975.). Na pročelju su prikazani simboli četiriju evanđelista, iznad oltara Kristovo uskrsnuće, a s lijeve strane svetohraništa lik sv. Bonaventure, serafinskog naučitelja te s desne strane „dvije ribe i pet kruhova“. Mozaike je uradio umjetnik iz Prijedora Rudi Slačala, a tabernakul u obliku kugle hrvatski akademski kipar Jure Žaja (r. 1944.). Klasične su orgulje izrađene 1886. u tvrtki Richard Ibach u Barmenu u Njemačkoj. Imaju 18 registara i 1041 sviralu. Darovane su Banjolučkoj biskupiji, obnovljene i montirane 2002. Desno od glavnog ulaza u katedralu nalazi se spomen-kapelica bl. Ivana Merza (1896.-1928.) s lijesom u kome je bl. Ivan bio pokopan na Mirogoju u Zagrebu i njegovim moćima. Katedralu i spomen kapelicu 22. lipnja 2003. pohodio je i papa Ivan Pavao II.