Džamija Ferhadija

Džamija Ferhadija bila je centralna građevina banjalučke čaršije i jedno od najuspješnijih ostvarenja islamske arhitekture XVI vijeka. Izgrađena je 1579, o čemu je svjedočio tarih na kamenoj ploči postavljenoj iznad ulaza, u vrijeme kada je Ferhad-paša bio još bosanski sandžak-beg. Došavši sa položaja kliškog sandžak-bega 1574. u Banju Luku, koja je već 1553. postala centar Bosanskog sandžaka, na mjesto Sofi Mehmed-paše, Ferhad-paša nije nastavio gradnju u već tada gusto naseljenoj i urbaniziranoj Staroj Banjoj Luci, Gornjem Šeheru, nego se opredijelio za ravničarski prostor, sjeverno od starog središta. Ostajući dosljedan islamskoj tradiciji vakufskog sistema izgradnje objekata, držeći se načela „svakome su njegova đela najbolje potomstvo”, on je u razdoblju od 1574. do 1587. izgradio u Banjoj Luci 215 objekata. To su bili džamija, šadrvan s vodovodom, mekteb, karavan-saraj, uz njega hambar za žito, tophana, hamam, dva mosta, mlinove na Vrbasu, dvor za namjesnika, 200 dućana, više javnih nužnika, te pokaldrmisao dvije ceste „ od mekteba do tophane” i „od Stare Banjaluke do čaršije”. Da bi osigurao vjekovno trajanje ovih objekata, odredio je uslove njihovog korištenja, održavanja i čuvanja vakufnamom, napisanom između 21. i 30. januara 1587. koju je, pored sekretara divana Sebzije, tekstopisca ovog dokumenta, potpisao veliki broj svjedoka, viđenih i uglednih ljudi tadašnje Banje Luke. Već u to vrijeme Banja Luka je bila središte Bosanskog ejaleta, koji je osnovan 1580., čiji je prvi begler-begom imenovan Ferhad-paša. Ferhad-paša Sokolović bio je član čuvene porodice Sokolovića koja je obilježila dio istorije Bosne u vrijeme kada je Osmansko carstvo bilo na vrhuncu svoje moći. Porodica Sokolovića potiče iz istoimenog sela u blizini Višegrada. Najmoćniji među njima bio je Mehmed-paša Sokolović, veliki vezir trojice sultana, Sulejmana I, Selima II i Murata III, koji je svesrdno pomagao članove svoje porodice, često ih postavljajući na položaje namjesnika osvojenih područja. Tako će i Ferhad-paša biti 1588. imenovan za budimskog vezira, ali je 1590. Ubijen pod Budimom.