Muzej Hercegovine
Muzej je osnovan 1952. godine. Prvo arheološko iskopavanje muzej je obavio 1957. godine na crkvi Sv. Petra u Zavali. Prvu publikaciju, pod nazivomTrebinje I, Vasilija Koraća, izdao je 1966. godine. Godine 1975. pokreće časopis Tribunija. Raspolaže sa oko 1.500 m² korisnog prostora, od čega je oko 800 m² izložbeni prostor.
Stalne postavke i legati:
–Dučićeva zbirka sa vrijednim umjetničkim eksponatima (72 eksponata kamene plastike, 14 umjetničkih slika domaćih i inostranih slikara, tapiserija, mozaik, japanski vez, odlikovanja Jovana Dučića, njegova ambasadorska odora i njegovi rukopisi) ;
– Stalna etnološka postavka Narodni život i kultura Srba u istočnoj Hercegovini u drugoj polovini XIX vijeka i prvoj polovini XX vijeka;
– Stalna arheološka postavka sa vrijednim eksponatima od kamenog doba do srednjeg vijeka;
– Memorijalna izložba slika Atanasije Popović – 43 umjetničke slike poznatog slikara, dar gradu Trebinju slikarevog brata Uroša Popovića;
– Legat slikarke Milene Šotre – 24 umjetničke slike sa motivima Hercegovine i Putopis po Rusiji i 15 grafika slikarkinog brata, poznatog grafičara Branka Šotre;
-Legat akademskog slikara Milorada Ćorovića– 57 umjetničkih slika;
– Legat književnika i vajara Radovana Ždrala – 122 skulpture izrađene od poludragog kamena.
Pored ovih stalnih postavki i legata, u fundusu Muzeja Hercegovine nalazi se oko 400 umjetničkih slika, grafika, skulptura i drugih predmeta. U sklopu Muzeja Hercegovine djeluje i depadans na Ušću (Lastva), legat Dubravke Kujačić u kome se priređuju povremene izložbe, promocije, koncerti. Muzej posjeduje i značajnu zbirku bibliotečke građe (biblioteka sa stručnim knjigama iz različitih oblasti nauke, kulture i umjetnosti).
Osim stalnih postavki i legata, u prostorima Muzeja Hercegovine održavaju se povremene izložbe, poetski recitali, promocije knjiga i muzički koncerti.
