Pećina Govještica

Pećina Govještica se nalazi u kanjonu rijeke Prače, opština Rogatica, na nadmorskoj visini 580 m (ulaz), dužine 9682 m, sa velikim ulazom koji je istovremeno i izvor. Nedugo poslije ulaza glavni hodnik se račva na sjevernozapadni i jugoistočni krak. Sjevernozapadni krak još uvijek je otvoren za daljnja ispitivanja i napredovanja.
Za Govješticu se znalo kada i za Banj Stijenu, iz vremena izgradnje pruge uskog kolosjeka Sarajevo-Višegrad 1906. godine, samo što je Govješticu bez savremene speleološke opreme bilo teško savladati. Odmah na startu treba preći prvu prepreku – jezerce čije dimenzije variraju u zavisnosti od količine padavina. U sušnom periodu to uopšte nije problem, kada je prečnik jezera samo 8 metara, ali zna nivo vode da poraste za tri metra i trostruko bude šire, pa je tada suviše teško i opasno preći jezero. U to vrijeme najdalje se otišlo oko 100 metara, o čemu svjedoči potpis iz 1911. godine, i tu se ispriječila vertikala od 20 metara, gđe je potrebno koristiti tehniku penjanja na užetu.
Narednih sto godina tišinu Govještice je remetio jedino mali vodopad između prvog i drugog jezera, sve dok nisu došli italijanski speleolozi iz Bolonje i Novara i uz saradnju sa Centrom za krš i speleologiju Sarajevo, počeli istraživanja pećine.
Naredne dvije godine broj ekipa se povećavao i učešće u istraživanjima je uzeo sve veći broj speleologa. Iz godine u godinu (2010-2013) i pećina je dobijala nove dimenzije, 2011. – 3800 metara, 2012. – 7715 metara, da bi konačno 2013. godine sa ispitanih 9682 metra postala apsolutni prvak BiH, ostavljajući iza sebe ranije rekordere Mokranjsku Miljacku (7200 m) i Vjetrenicu (6700 m).
Boro Brusin i ja smo pećinu posjetili nekoliko puta koristeći improvizovanu opremu, jer nemamo sredstava za onu pravu. Uspjeli smo obići 3000 metara pećine, i teško je opisati svu tu nevjerovatnu ljepotu koju milionima godina ljubomorno čuva pećina. S pravom sam joj dao ime Divlja ljepotica, jer prosto se izgubite u svoj toj ljepoti stalaktita, stalagmita, stubova, draperija i drugih pećinskih nakita.
Mnogobrojne vertikale, nekoliko jezera, sifoni i rijeka u udaljenim dijelovima pećine, te ponori preko 60 metara dubine, čine Govješticu i veoma opasnom. Pećina nije samo značajna zbog svojih dimenzija, već ona ima svoju prirodnu, estetsku i naučnu vrijednost. Velika kolonija šišmiša od otprilike hiljadu jedinki, pronađena u pećini, kao i značajne količine kostiju pećinskog medvjeda (Ursus Speleus), procjenjene na 20000 godina starosti, široka rasprostranjenost trogbolitske vrste Anthroherpon cylindricollis, kao i ukrasi velike estetske vrijednosti, čine Govješticu jednom od najljepših pećina BiH.